U posljednje vrijeme, naziv intiman odnos ne opravdava svoje stvarno značenje. Seksualni, intimni odnos je izašao iz okvira spavaće sobe, intima gubi svoj smisao.

Istraživanja pokazuju da ljudi obraćaju veću pozornost na one reklamne poruke koje u sebi nose konotaciju seksa te ih češće pamte. Komercijalni seks u novije vrijeme, u vrijeme napretka tehnologije, ne podrazumijeva samo pornografiju i prostituciju, već se kao takav prostire i kroz čitav marketing kao njegov sastavni dio. Tako možemo vidjeti polugole žene i muškarce u reklamama za npr. nisko kalorični margarin, te razne aluzije seksualnog tipa koje sa samim proizvodom nemaju nikakve direktne veze, a jedina svrha im je skretanje pozornosti i izazivanje šoka kroz «polu tabu» temu.

Tome se ne trebamo čuditi ako imalo poznajemo zakonitosti marketinga i držimo se one svaka reklama je dobra reklama, pa tako i namjerno izazvano zgražanje je dobra reklama, to čak vodi do toga da neke reklame postaju da tako kažemo antireklame, jer im je namjera da budu zabranjene i tako izazovu više pozornosti za proizvod, jer zabranjeno voće je najslađe. A aludiranje na seks je upravo slatko zabranjeno voće.

Možemo reći da je seksualni odnos jedna od prvih stvari koju je čovjek komercijalizirao i to kroz prostituciju.

Prostitucija

Prostitucija je najstariji «zanat» na svijetu. Duga povijest trgovine spolnošću dobro je dokumentirana u drevnim tekstovima. Sumerski ep Gilgameš (3000. godina prije Krista) sadrži nekoliko eksplicitnih naznaka o razmjeni seksualnog užitka za financijsku ili neku drugu naknadu.

Prevalencija prostitucije široko varira u različitim kulturama, ovisno o kulturološkim stavovima prema navedenom. Prostitucija ima veću prevalenciju u patrijahalnim društvima, gdje je uloga žene podcijenjena i u kojima se očekuje da žena služi muškarčevim potrebama i zadovoljstvima.

Također, prostitucija je raširenija u tzv. depresivnijim društvima, društvima lošijeg socio-ekonomskog statusa.

U liberalnijim društvima koja otvoreno progovaraju o seksualnim odnosima i o seksualnosti uopće, stopa prostitucije je manja.

Mnoga društva su poprilično tolerantna prema prostituciji.

U Antičkoj Grčkoj i Mezopotamiji, prostitutke u hramovima (muška i ženska prostitucija) su bile uobičajene i prostitucija je dovođena u vezu s religioznim ritualima.

Seksualni odnos s prostitukom u hramu se smatrao kao oblik molitve, a same prostituke su bile integralna i visoko štovana komponenta ženskog trijumvirata koji se brinuo za svaku potrebu i želju muškog građanstva.

Niže klase su bile konkubine i ulične prostitutke (u Staroj Grčkoj hetairai-kurtizane su bile za zadovoljstvo, konkubine za dnevne potrebe i žene da rađaju zakonitu djecu i da se brinu o kući).

Takva prostitucija se također prakticirala i u Indiji. Hindu hram Samanatha imao je preko 500 «plesačica» koje su muzicirale i plesale radi zadovoljstva vjernika. Prostitucija je također cvjetala i u srednjovjekovnoj Europi.

Međutim, u većini kultura, prostitucija se smatra devijantnim ponašanjem. Američka istraživanja pokazuju da je prosječna dob osoba koje koriste usluge prostitutki četrdeset. Seksualne usluge su najčešće koristili radi razbijanja seksualne monotonije, usamljenosti, radi postojanja seksualne devijantnosti, znatiželje i radi nedostatka seksualnih odnosa.

Neki su iznosili da prostitutka ništa ne očekuje od njih osim honorara. Konzumenti usluga prostitutki, također su navodili da s prostitutkom mogu ostvariti određena maštanja i seksualne fantazije te da određeni oblici snošaja nisu «prikladni» u seksu s partnericom s kojom je u emocionalnoj vezi.

Razlozi radi kojih osoba postaje prostitutka su šaroliki. U zemljama Trećeg svijeta često su kćeri prodavane u bordele kako bi obitelj osigurala egzistenciju. U Aziji su česti slučajevi kad žena upotpunjuje kućni budžet prostitucijom.

Istraživanja pokazuju da u Americi najveći broj prostitutku dolazi iz nesređenih i problematičnih obitelji te ih je većina bila žrtva seksualnoj zlostavljanja. Nemali broj prostitutki su i ovisnice o drogama te im prostitucija omogućava stjecanje financijskih sredstava.

S gledišta evolucijske psihologije, prostitucija i drugi oblici komercijalnog seksa bazirani su na potrebi muškarca za neobaveznim seksualnim odnosom i potrebi za raznolikim seksom te na želji pojedinih žena da mijenjaju seksualnu uslugu za novčanu naknadu. Neki autori navode da žene biraju prostituciju kao oblik zanimanja, jer im ona omogućava brzo stjecanje materijalnih sredstava te im radno vrijeme nije striktno određeno, već imaju mogućnost fleksibilnog radnog vremena.

Pornografija

Gotovo svi podaci o povijesti ljudske spolnosti dobiveni su proučavanjem slikovne i pisane pornografije koja datira od Stare Grče i Sumerana. No, svoj pravi procvat doživjela je sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Razvojem i napretkom tehnologije pornografija vrlo brzo i lako ulazi u naše domove. U početku, mediji poput televizije imali su ključnu ulogu u razvoju pornografije, koja se «rastezala» od erotskih sadržaja, tzv. meke pornografije do vrlo eksplicitnih scena seksualnog odnosa.

U posljednje vrijeme, porno industrija doživljava svoj procvat, ulažu se velika financijska sredstva u snimanje porno filmova te i «glumice» u filmovima više sliče manekenkama nego «uličarkama».

Ne smijemo zaboraviti ni na virtualni seks na koji se korisnik pretplati. Prvo mjesto u pornografskoj industriji dijele video pornografija i porno časopisi (koji se nalaze u slobodnoj prodaji na svakom kiosku), dok u posljednje vrijeme seksi telefon sve više zauzima pornografskog prostora te je svrstan na drugo mjesto po čestini korištenja pornografije.

On služi kao dobar paravan osobi koja zove, na taj način može aktualizirati svoju idealnu sliku sebe u seksualnom smislu, može dopustiti da javno kaže neka svoja maštanja bez straha.